
Proteini životinjskog porekla
Mnogo puta ste čuli kako kažu da se mora jesti meso jer je to jedini izvor proteina. Bodi bilderi uzimaju veoma velike količine protein životinjskog porekla kako bi zadovoljli svoje dnevne potrebe i kako bi dobili na hipertrofiji. Mnogi rekreativci koji idu u teretanu uzimaju protein u prahu koji sadrže velike količine životinjskog proteina. Takođe se priča ako se ne jedu proteini dobija se mišićna atrofija. Šta su protein, kakvu funkciju imaju, koje protein treba i kako ih treba konzumirati?
Šta su proteini?
Proteini su polipeptidi koji su sačinjeni od aminokiselina. Svaki organ, hormone i tkivo je sačinjeno od proteina. Zato je veoma važno konzumirati namirnice bogate proteinima, ali ne i sve.
Proteini životinjskog porekla su slične strukture kao i ljudi. Pretežno konzumiranje namirnica takvog porekla, dovodi do raznih oboljenja, to su bolesti srca i krvnih sudova, dijabetes…
Većina se hrani piletinom i govodom kako bi zadovoljili svoje dnevne potrebe za proteinima. Tu spadaju i jaja i mleko i mlečni proizvodi. Takva hrana povećava kiselost našeg organizma ( pH ), koje je alkalno, što dovodi do poremećaja hormona ( posebno kod žena ), dolazi do sindroma propuštajućeg creva, raznih autoimunih oboljenja, pa čak i raka. Kazein koji se nalazi u proteinima životinjskog porekla, pa i kod ljudi, je 300x veći nego kod nas, a sve više konzumiramo te proizvode.
Kada se hranite takvom ishranom unosite i hormone, antibiotike koje su štetene po ljudsko zdravlje.
Čovek je jedina vrsta sisara na zemaljskoj kugli koja konzumira mleko druge vrste posle dojenja.
Ovo je lista koliko proteina u mleko majke ( čoveka ) ima
Na 100ml mleka
Čovek 1g
Pacov 9g
Gorila 1.4g
Magarac 1.8g
Krava 3.6g
Kako proteini životinjskog porekla utiču na naše zdravlje
Proteini životinjskog porekla i dijetna vlakna
Kada je reč o biljnim proteinima one sadrže i vlakna, polinutrijente, antioksidante, ali ne i kod proteina animalnog porekla.
Unos dijetnih vlakana smanjuje rizik od raka posebno creva i raka dojki, Kronove bolesti… Takođe smanjuje rizik od srčanog udara, smanjuje visoki holesterol, i bolesti srca.
Proteini i rak
Kada konzumiramo velike količine esecijalnih amino kiselina ( koje životinje i imaju ), dolazi do toga da naše telo proizvodi velike količine hormana insulina kao rastući faktor -1 ( IGF-1 ).
Hormoni stimulišu deobu ćelija i rastu u oba vrste ćelija, kako i zdrave ćelije tako i u ćelijama raka. Ako je uvek rastući faktor IGF-1 uvek na najvišem nivou dovodi do povećanja rizika od raka.
Proteini TMAO ( trimetilamin N-oksid )
TMAO je supstanca koja šteti krvnim sudovima, dolazi do zapaljenja, i olakšava formiranje holesterola na zidovima krvnih sudova, što je veliki problem za kardivaskularni sistem.
To je supstanca koja nastaje uzajemno iz crevne flore i hrane koju konzumiramo. Kada konzumiramo hranu životinjskog porekla ona menja crevnu floru na način koji olakšava stvaranje TMAO.
Proteini i Fosfor
Meso sadrži viskok nivo fosfora. Kada konzumiramo fosfor u velikoj količini, na neki način naše telo normalizuje nivo fosfora sa hormonom koji se zove fibroblast rastući faktor 23 ( FGF 23)
Otkrili su da FGF23 može da bude veoma štetan po naše krvne sudove. Dolazi do uvećanja srčanih komora (abnormalno uvećanje srčanih mišića ), što dovodi do srčanog udara, iznenadne smrti, i otkazivanje srca. Konzumiranje proteina animalnog porekla dovodi do promena hormona u našem telu i tako dolazi do zdravstvenih problema.
Proteini, Hemijsko Gvožđe, i Slobodni Radikali
Gvožđe je najzastupljeniji mineral u našem telu. Ima ga u dva oblika. Hemijsko gvožđe i nehemijsko gvožđe. Hemijsko se nalazi u namirnicama životinjskog porekla, a nehemisko u biljnoj hrani.
Hemijsko gvožđe može da pretvori manje reaktivne oksidante da pretvori u visoko radioaktivne slobodne radikale koje mogu da unište i utiču na ćelijske strukture i DNK.
Proteini i Visoko sumpurne amino kiseline i bolesti kostiju
Hrana životinjskog porekla i je kiselinske vrednosti. Kada konzumiramo takvu hranu da bi naš organizam neutraliso kiselinu telo ispušta iz kostiju određenu količinu kalcijuma da neutrališe, svakim delovanjem naše kosti slabe.
Proteini i Holesterol
Hrana životinjskog porekla sadrži visok procenat proteina, a takođe i holesterola. Taj holesterol nije potreban čoveku jer ga čovek proizvodi. LDL je loš holesterol koji se taloži na zidovima krvnih sudova i tada glukoza koja je primarna za energiju, ne može da uđe u ćelije i ostaje u krvotoku. Tada nastaje dijabetes tip 2, bolesti srca, angina pektoris, srčani udar…
Ovo su neki od dokaza i činjenica koje idu s ishranom animalnog porekla. I pored toga ljudi i dalje konzumiraju u jos većem broju, pa čak i oni koji su se susreli sa nekim od ovih tačaka. U izobilju ima mnogo proizvoda koja nam je majka priroda podarila.
Biljke imaju sve potrebne esencijalne amino kiseline, neke u manjim % neki u većim, ali imaju. Nakon samo 3 meseca prometiće te razliku u vašem telu i bićete zahvalni sami sebi što ste krenuli pravim putem da sačuvate i ojačate svoje zdravlje.
Nemanja Ljubisavljević
Trener i Savetnik za ishranu